ff 10
51
Views

Novo istraživanje otkrilo je koje aplikacije u 2025. godini prikupljaju najviše osobnih podataka. Na vrhu su društvene mreže pod okriljem Mete – Facebook i Instagram – koje prikupljaju čak 156 podataka po korisniku. Ovi podaci su direktno povezani s korisnikovim identitetom, što ukazuje na stvarnu cijenu “besplatnih” aplikacija – vaša privatnost.

“Besplatno” nije zaista besplatno

Mnogi uživaju u aplikacijama koje nude povezivanje, zabavu ili praktične usluge bez financijskog troška. No, korisnici često zaborave da ovakve aplikacije naplaćuju – ali ne novcem. Umjesto toga, cijena je osobni podatak. U digitalnom svijetu korisnici su rijetko kupci – češće su proizvod.

Studija koju je provela tvrtka Apteco analizirala je više od 90 popularnih aplikacija u Appleovom App Storeu. Fokus je bio na podacima koji su “povezani s korisnikom”, odnosno podacima koji se mogu direktno pripisati određenoj osobi. Većina tih aplikacija dostupna je i na Androidu.

Meta dominira po količini prikupljenih podataka

Na prvom mjestu liste našli su se Facebook i Instagram, svaka aplikacija s čak 156 podataka koje prikupljaju od korisnika. Tik uz njih dolazi Threads, još jedna aplikacija iz Mete, s 154 podatka. Sve tri aplikacije dolaze iz iste kompanije – što ukazuje na zajedničku strategiju masovnog prikupljanja podataka. Nije slučajnost, već namjerna poslovna politika.

1 2

Društvene mreže zauzimaju većinu top 10 mjesta na listi najpohlepnijih aplikacija. Za ove platforme, korisnički podaci nisu sporedni proizvod – oni su osnovni resurs koji se koristi za oglašavanje i personalizaciju sadržaja.

Prikupljanje podataka nije ograničeno samo na društvene mreže

Studija je proširena na druge kategorije aplikacija i otkrila kako i one bilježe znatne količine podataka:

  • AI asistenti: Amazon Alexa prikuplja 115 podataka, dok je Google Assistant skromniji s 56.

  • Zabava: Amazon Prime Video skuplja 64 podatka.

  • Poslovne aplikacije: LinkedIn prikuplja 124 podatka.

  • Financije: PayPal evidentira 72, a Klarna 69 podataka.

  • Zdravlje i fitness: Strava prati 60, a Flo 40 podatka.

  • Online kupovina: Amazon, kao gigant u maloprodaji, prikuplja 83 podatka.

  • Putovanja: Uber uzima 71, a Airbnb 64 podatka.

Nekoliko aplikacija poput Booking.coma, Aldi aplikacije, AI Chatbota i NHS Couch to 5K izdvaja se pozitivno – ne prikupljaju ni jedan podatak koji je direktno povezan s korisnikom. Aplikacije poput ReelShorta i Sainsbury’s Appa prikupljaju tek 3 do 6 podataka, što dokazuje da je manje invazivan pristup moguć.

Najčešći tipovi prikupljenih podataka

Prema studiji, aplikacije najčešće ciljaju na sljedeće vrste podataka:

  • Kontakt informacije: Ime, broj mobitela i adresa. Ova vrsta podataka zabilježena je u čak 667 slučajeva.

  • Identifikatori: Korisnička imena, ID oznake uređaja i računa. Prikupljeni su 546 puta.

  • Podaci o korištenju: Informacije o ponašanju korisnika unutar aplikacije – klikovi, vrijeme provedeno, korištene funkcije. Prikupljeno 469 puta.

Kombinacijom ovih podataka tvrtke mogu izgraditi detaljne korisničke profile. Ti profili se potom koriste za plasiranje ciljanih oglasa, prilagodbu sadržaja i produbljivanje korisničke angažiranosti – često bez znanja korisnika.

Kako se zaštititi i vratiti kontrolu

Studija jasno pokazuje da je prava cijena “besplatnih” aplikacija naša privatnost. Digitalne usluge nude udobnost i povezivanje, ali i stvaraju ogromnu industriju temeljenu na analitici ponašanja i personalizaciji. No, korisnici ipak mogu učiniti mnogo:

  • Budite oprezni s osjetljivim podacima: Ne dijelite zdravstvene, financijske ili privatne informacije bez stvarne potrebe.

  • Provjerite dozvole aplikacija: Redovito gledajte koje su dozvole dodijeljene aplikacijama i uklonite one koje nisu nužne.

  • Uredite postavke privatnosti: Unutar aplikacija i operativnog sustava smanjite količinu podataka koji se dijele.

  • Preispitajte “besplatne” usluge: Ako aplikacija traži previše podataka, razmislite o plaćenoj alternativi koja bolje štiti privatnost.

  • Brišite aplikacije koje ne koristite: Što manje aplikacija imate, to se manje podataka prikuplja.

  • Informirajte se: Pratite vijesti o privatnosti i novim regulacijama kako biste znali koje aplikacije treba izbjegavati.

Top 10 aplikacija koje prikupljaju najviše podataka u 2025.

  • Facebook (Meta)156 podatkovnih točaka

    • Prikuplja sve: kontakt podatke, identifikatore, podatke o korištenju, lokaciju, povijest pretraživanja i još mnogo toga.

  • Instagram (Meta)156 podatkovnih točaka

    • Slično kao Facebook; kombinira podatke za oglašavanje, analitiku i praćenje aktivnosti korisnika.

  • Threads (Meta)154 podatkovne točke

    • Nova društvena mreža Mete s gotovo identičnom strategijom prikupljanja podataka.

  • LinkedIn (Microsoft)124 podatka

    • Prikuplja profesionalne i osobne informacije, uključujući radnu povijest, kontakte, preferencije i ponašanje.

  • Amazon Shopping83 podatka

    • Detaljna analiza kupovnog ponašanja, pretraga, narudžbi, adresa i uređaja.

  • PayPal72 podatka

    • Financijski podaci, transakcije, identifikatori i sigurnosne informacije.

  • Uber71 podatak

    • Lokacija u stvarnom vremenu, povijest vožnji, podaci o plaćanju i interakcijama s vozačima.

  • Klarna69 podatkovnih točaka

    • Financijske navike, ponašanje tijekom kupovine i osobni podaci korisnika.

  • Amazon Prime Video64 podatka

    • Prati navike gledanja, uređaje, lokaciju i korisničke interese radi personalizacije sadržaja.

  • Airbnb64 podatka

    • Informacije o rezervacijama, plaćanju, recenzijama i komunikaciji s domaćinima.

Zaključak: znanje je snaga

U svijetu u kojem digitalne usluge dominiraju svakodnevicom, razumijevanje stvarne cijene “besplatnih” aplikacija postaje ključno. Ako znate koje aplikacije prikupljaju najviše podataka i kako to rade, lakše ćete zaštititi vlastitu privatnost. Budućnost privatnosti leži u svjesnom pristupu – jer u digitalnom svijetu, ništa zaista nije besplatno.

Article Categories:
Google News
Nino https://preporucamo.com/

Autor mnogih IT članaka, svojevremeno suvlasnik IT portala. Gaji velike osjećaje prema IT sektoru te uživa u njemu (naravno koliko mu to primarni posao dopusti). Svaki članak piše na sebi svojstven način te ima poseban pristup informacijama i donošenju istih.

Odgovori